Taki prajekt - dobraja ideja. Praŭda, hety vypadak čarhovy raz pakazvaje, što nielha całkam daviarać ŠI i šmat treba vypravić. Ale kali atrymajecca, usio napieradzie.
.
24.12.2024
Adrazu trapiŭ na tryźnieńnie štučnaha intelektu, u adkaz na pytańni pra miažu Pieršaha padziełu RP. Niekatoryja adkazy:
1. "Miaža padziełu prajšła pa Dźvinie, Dniapry i Druci. Zachodniaja Biełaruś u vyniku padziełu adyšła da Rasiei". 2. "U vyniku Pieršaha padziełu Rečy Paspalitaj u 1772 hodzie Zachodniaja Biełaruś była dałučana da Rasiei. Hetaja terytoryja ŭklučała ŭ siabie paŭnočnyja i ŭschodnija ziemli Biełarusi, u toj čas jak Uschodniaja Biełaruś zastavałasia ŭ składie Rečy Paspalitaj." 3. "U vyniku Pieršaha padziełu Rečy Paspalitaj Zachodniaja Biełaruś była dałučana da Rasiei. Harady, jakija ŭvajšli ŭ skład Rasiei, ŭklučali Miensk, Viciebsk, Homiel i Smalensk". 4. "U vyniku Pieršaha padziełu Rečy Paspalitaj da Rasiei adyšli ŭschodnija ziemli Biełarusi, uklučajučy Hrodna, Vilenskuju i častku Mienskaj hubierni."
.
24.12.2024
ŠI ličyć pieršapačatkovaj nazvaj Vierchniadźvinska niejkuju Drysvu, Słaŭharada - Słaŭharadak. Pa Śvietłahorsku (prabačcie) niekalki varyjantaŭ: Homielskaje, Kiempinhaŭka, Paŭdniovy Hrad. Pa Novałukomlu (taksama prabačcie): Łukoŭla, Łukmień, Łukmianka, Łukova, ale samyja cikavyja viersii heta Sieviaryn, jaki nibyta byŭ zasnavany na źlićci "dźviuch rakaŭ" (cituju dasłoŭna): Niamihi i Rudzianki, i Žyžki, viadomyja jašče z XIV stahodździa :)
Imia
24.12.2024
Očieriednyje skazki pro diemokratičieskuju rieċ pospolituju i kryvavy savok
nievmieniajemomu diedu nie nravitsia
25.12.2024
Kohda v ekstriemistskoje zapišut ili užie zapisali ? łukašisty-ušlopki, vsio biełaruskaje zapisyvajut v ekstriemistskoje i zaprieŝajut, diedu, na tierminalnoj stadii raspada ličnosti, takoj podchod nravitsia. I žiełatielno objaviť novyj flešmob, sriedi tiech, kto sostavlajet śpiski estriemistskoho, kak i s členami "iźbirkomov"...v poddieržku nievmieniajemoho dieda.
Naprykład na piačatcy Vitaŭta napisana: łac. Sigillum Allexandri allas Wytowdi magnis duques Lithwanie d[omini]ni Russie et cetera (Piačatka Alaksandra, abo Vitaŭta, vialikaha kniazia Litvy, haspadara Rusi dy inšych) voś vyjavy piačatki: https://uk.wikipedia.org/wiki/ %D0%92%D1%96%D1%82%D0%BE%D0%B2%D1%82#/media/%D0%A4%D0%B0%D0%B9%D0%BB:Witold_Duke_of_Lithuania_seal.PNG Rusi jak administracyjna-terytaryjalnaj adzinki nie isnavała. Značyć na piačatki havorka idzie ab narodach.Litvie,Rusi i inšych.Što za "inšyja" ich hierby namalavany na piačatcy. było 4 narody,Litva,Ruś,Žamojcija i narod Trakajskaha kniastva(Aŭkšajty).Admysłovuju ŭvahu varta nadać Trakajskamu kniastvu,pakolki stalica na bałckich terytoryjach,to narod bałcki,što tyčycca nazvy,to prycyndenty kali etničnuju dziaržavu nazyvali ŭ honar stalicy byli , naprykład Rymskaja impieryja. Zastajecca adkrytym pytańnie, mahła sučasnaja Litoŭskaja kultura, sfarmiravacca na bazie kultury Litoŭskaha kniastva. Mnie zdajecca niet. Pa-pieršaje tamu, što litoŭskaje kniastva abrusinivałasia. Jość dźvie formy pavodzin narodaŭ. Abo jak rymlanie zavajoŭvajuć inšyja narody i asimilujuć ich. Abo jak mańčžury zavajoŭvajuć inšyja narody i pierajmajuć ich kultury. Ale adnačasova dva pracesy nie mohuć praciakać. Druhi arhumient, što słova Lijetuva ničoha nie aznačaje na sučasnaj litoŭskaj movie.Naprykład nazva Narviehija pachodzić ad staražytnaskandynaŭskaha Norreweg - "paŭnočny šlach". Pieršapačatkova nazva adnosiłasia da prybiarežnaha marskoha šlachu, pa jakim narmany vychodzili ŭ paŭnočnyja mory, ale paśla im stali abaznačać zachodniaje ŭźbiarežža Skandynaŭskaha paŭvostrava ŭzdoŭž marskoha šlachu, a zatym i dziaržava, jakaja ŭźnikła tut. Ci Hiermanija pa-niamiecku dziaržava nazyvajecca Deutschland (ad prahierm. . Słova Deutsch (ad prahierm. Þeodisk) pieršapačatkova aznačała «jaki maje adnosiny da naroda» i mieła na ŭvazie, u pieršuju čarhu, movu. Častka land aznačaje "ziamla, kraina". A Lijetuva ŭ sučasnaj litoŭskaj movie ničoha nie aznačaje. Adsiul možna zrabić abhruntavanuju zdahadku, što Lijetuva nie pachodzić z sučasnaj litoŭskaj movy. Značyć litoŭski narod rastvaryŭsia ŭ aŭkšajckim etnasie i rusinskim. A VKŁ było dźvie tytulnyja nacyi rusiny-lićviny i aŭkšajty-lijetuvisy.
Źjaviŭsia partał pa historyi Biełarusi z AI-asistentam i 3D-madelami
1. "Miaža padziełu prajšła pa Dźvinie, Dniapry i Druci. Zachodniaja Biełaruś u vyniku padziełu adyšła da Rasiei".
2. "U vyniku Pieršaha padziełu Rečy Paspalitaj u 1772 hodzie Zachodniaja Biełaruś była dałučana da Rasiei. Hetaja terytoryja ŭklučała ŭ siabie paŭnočnyja i ŭschodnija ziemli Biełarusi, u toj čas jak Uschodniaja Biełaruś zastavałasia ŭ składie Rečy Paspalitaj."
3. "U vyniku Pieršaha padziełu Rečy Paspalitaj Zachodniaja Biełaruś była dałučana da Rasiei. Harady, jakija ŭvajšli ŭ skład Rasiei, ŭklučali Miensk, Viciebsk, Homiel i Smalensk".
4. "U vyniku Pieršaha padziełu Rečy Paspalitaj da Rasiei adyšli ŭschodnija ziemli Biełarusi, uklučajučy Hrodna, Vilenskuju i častku Mienskaj hubierni."
Pa Śvietłahorsku (prabačcie) niekalki varyjantaŭ: Homielskaje, Kiempinhaŭka, Paŭdniovy Hrad.
Pa Novałukomlu (taksama prabačcie): Łukoŭla, Łukmień, Łukmianka, Łukova, ale samyja cikavyja viersii heta Sieviaryn, jaki nibyta byŭ zasnavany na źlićci "dźviuch rakaŭ" (cituju dasłoŭna): Niamihi i Rudzianki, i Žyžki, viadomyja jašče z XIV stahodździa :)
łukašisty-ušlopki, vsio biełaruskaje zapisyvajut v ekstriemistskoje i zaprieŝajut, diedu, na tierminalnoj stadii raspada ličnosti, takoj podchod nravitsia.
I žiełatielno objaviť novyj flešmob, sriedi tiech, kto sostavlajet śpiski estriemistskoho, kak i s členami "iźbirkomov"...v poddieržku nievmieniajemoho dieda.
Rusi jak administracyjna-terytaryjalnaj adzinki nie isnavała. Značyć na piačatki havorka idzie ab narodach.Litvie,Rusi i inšych.Što za "inšyja" ich hierby namalavany na piačatcy. było 4 narody,Litva,Ruś,Žamojcija i narod Trakajskaha kniastva(Aŭkšajty).Admysłovuju ŭvahu varta nadać Trakajskamu kniastvu,pakolki stalica na bałckich terytoryjach,to narod bałcki,što tyčycca nazvy,to prycyndenty kali etničnuju dziaržavu nazyvali ŭ honar stalicy byli , naprykład Rymskaja impieryja.
Zastajecca adkrytym pytańnie, mahła sučasnaja Litoŭskaja kultura, sfarmiravacca na bazie kultury Litoŭskaha kniastva. Mnie zdajecca niet. Pa-pieršaje tamu, što litoŭskaje kniastva abrusinivałasia. Jość dźvie formy pavodzin narodaŭ. Abo jak rymlanie zavajoŭvajuć inšyja narody i asimilujuć ich. Abo jak mańčžury zavajoŭvajuć inšyja narody i pierajmajuć ich kultury. Ale adnačasova dva pracesy nie mohuć praciakać. Druhi arhumient, što słova Lijetuva ničoha nie aznačaje na sučasnaj litoŭskaj movie.Naprykład nazva Narviehija pachodzić ad staražytnaskandynaŭskaha Norreweg - "paŭnočny šlach". Pieršapačatkova nazva adnosiłasia da prybiarežnaha marskoha šlachu, pa jakim narmany vychodzili ŭ paŭnočnyja mory, ale paśla im stali abaznačać zachodniaje ŭźbiarežža Skandynaŭskaha paŭvostrava ŭzdoŭž marskoha šlachu, a zatym i dziaržava, jakaja ŭźnikła tut. Ci Hiermanija pa-niamiecku dziaržava nazyvajecca Deutschland (ad prahierm. . Słova Deutsch (ad prahierm. Þeodisk) pieršapačatkova aznačała «jaki maje adnosiny da naroda» i mieła na ŭvazie, u pieršuju čarhu, movu. Častka land aznačaje "ziamla, kraina". A Lijetuva ŭ sučasnaj litoŭskaj movie ničoha nie aznačaje. Adsiul možna zrabić abhruntavanuju zdahadku, što Lijetuva nie pachodzić z sučasnaj litoŭskaj movy. Značyć litoŭski narod rastvaryŭsia ŭ aŭkšajckim etnasie i rusinskim. A VKŁ było dźvie tytulnyja nacyi rusiny-lićviny i aŭkšajty-lijetuvisy.